2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Zakonski režim bračne stečevine jest zajednica imovine koja stupa na snagu po sklapanju braka. Ona obuhvaća imovinu stečenu bilo pojedinačno bilo zajedno tijekom režima (bračna stečevina). Imovina koja je isključena iz bračne stečevine ulazi u vlastitu imovinu svakog bračnog druga (čl. 31 st. 1 Zakonika o obitelji skrbništvu).

Bračna stečevina posebno obuhvaća:

• 1) zaradu dobivena na poslu i prihod iz ostalih aktivnosti koje donose dobit;
• 2) prihod iz bračne stečevine kao i vlastite imovine svakog bračnog druga;
• 3) naknade iz nekog otvorenog ili mirovinskog fonda (čl. 31 st. 2 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

Kućanski aparati koje koriste oba bračna druga također ulaze u bračnu stečevinu ako su stečeni nasljeđivanjem, oporukom ili darom, osim ako ostavitelj ili darovatelj nisu odredili drugačije (čl. 34 Zakonika o obitelji skrbništvu).

Vlastita imovina svakog bračnog druga obuhvaća (ali nije ograničena na) sljedeće:

• 1) imovinu stečenu prije stupanja na snagu režima zajednice imovine, imovinu stečenu nasljeđivanjem, oporukom ili darom, osim ako ostavitelj ili darovatelj nisu odredili drugačije, imovinu koja služi isključivo jednom bračnom drugu za osobne potrebe, imovinu dobivenu kao nagradu zbog osobnih postignuća bračnog druga i imovinu stečenu u zamjenu za osobnu imovinu osim ako određene odredbe ne predviđaju drugačije;
• 2) imovinska prava iz zajedničkog vlasništva nad imovinom koja podliježe posebnim propisima (npr. zajedničko vlasništvo u privatno-pravnom ortaštvu ili komercijalnom ortaštvu);
• 3)neotuđiva prava koja pripadaju samo jednoj osobi;
• 4)imovinu dobivenu kao naknadu štete za tjelesne ozljede ili zdravstvene tegobe ili na ime odštete za pretrpljenu štetu Ovo, međutim, ne obuhvaća invalidninu primljenu zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bračnoga druga ili zbog njegovih/njenih povećanih potreba odnosno lošijih prognoza za budućnost.
• 5) zahtjeve za plaćom na poslu ili za prihode iz drugih aktivnosti koje donose dobit;
• 6) autorska i srodna prava, prava intelektualnog vlasništva i ostala kreativna prava (čl. 33 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ulazi li određena imovina u zajednicu imovine ili vlastitu imovinu ovisi o tome u koje od prethodno navedenih kategorija potpada, uzimajući u obzir način stjecanja imovine (vidi 2.1).

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Nije potrebno. Međutim, popis se uvijek može napraviti za potrebe dokazivanja.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Svaki bračni drug može pojedinačno posjedovati i koristiti imovinu koja čini dio bračne stečevine (čl 341 2 Zakonika o obitelji i skrbništvu). Tijekom zakonskog režima zajednice imovine niti jedan bračni drug ne može zatražiti diobu bračne stečevine. Uz to, niti jedan bračni drug ne može raspolagati ili pokušati raspolagati udjelom u bračnoj stečevini ili određenom imovinom iz nje koji bi mu/njoj pripali nakon prestanka zakonskog režima (čl. 35 Zakonika o obitelji i skrbništvu). Bračni drugovi su dužni surađivati u upravljanju bračnom stečevinom (čl. 36 st. 1 Zakonika o obitelji i skrbništvu). Svaki bračni drug može sam upravljati imovinom, no takvo upravljanje isključuje dolje opisane radnje (tj. radnje koje zahtijevaju suglasnost drugoga bračnog druga). Bračni drug se može usprotiviti tome da drugi bračni drug upravlja bračnom stečevinom osim kod obavljanja radnji koje se odnose na svakodnevna pitanja, koje služe zadovoljenju svakodnevnih potreba obitelji ili radnji poduzetih kao dio aktivnosti koja donosi dobit (čl.36 st. 1 i 2 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

Na zahtjev jednog od bračnih drugova, sud može, zbog nekog važnog razloga, oduzeti drugom bračnom drugu pravo samostalnog upravljanja bračnom stečevinom. Također, sud može odlučiti da je umjesto suglasnosti bračnoga druga potrebno odobrenje suda za radnje propisane u čl.37 st. 1 Zakonika o obitelji i skrbništvu.

Suglasnost drugoga bračnog druga potrebna je za:

• 1) pravne poslove u vezi raspolaganja, opterećenja ili kupnje nekretnina ili trajnog uživanja nekog prava odnosno za ostale pravne poslove u vezi korištenja ili iskorištavanja nekretnina;
• 2) pravne poslove u vezi raspolaganja, opterećenja ili kupnje prava in rem na zgradama ili zemljištu;
• 3) pravne poslove u vezi raspolaganja, opterećenja kupnje ili najma poljoprivrednog zemljišta ili poduzeća;
• 4) donacije iz bračne stečevine osim za uobičajeno prihvaćene donacije (čl. 37 st. 1 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

Svaki ugovor koji sklopi jedan bračni drug bez potrebne suglasnosti drugoga bračnog druga je ništetan osim ako ga drugi bračni drug naknadno ne odobri. Svaka jednostrana pravna radnja jednoga bračnog druga bez potrebne suglasnosti drugoga je također ništetna (čl. 37 st. 2 4 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Oba bračna druga odgovaraju zajedno i pojedinačno za dugove koje je napravio jedan od njih kako bi zadovoljio svakodnevne potrebe obitelji (čl. 30 Zakonika o obitelji i skrbništvu). Ako jedan od bračnih drugova napravi dug uz suglasnost drugog bračnog druga, vjerovnik može zahtijevati da se i bračna stečevina iskoristi za podmirenje duga. Ako jedan od bračnih drugova napravi dug bez suglasnosti drugog bračnog druga ili ako dug na nastane iz zakonite transakcije odnosno ako je dug nastao prije nego što je režim zajednice imovine između bračnih drugova stupio na snagu ili ako se dug odnosi na vlastitu imovinu, vjerovnik može samo zahtijevati da se dug podmiri iz vlastite imovine dužnika ili posebne imovine iz bračne stečevine (npr. plaće) (čl. 41-42 Zakonika o obitelji i skrbništvu).

Print this topic

back to top